Paška uvala pogodna je i sigurna za ronjenje, posebno u plićim i središnjim dijelovima uvale. Strujanje mora nije jako, a također nema ni velikih oscilacija u temperaturi mora. Ne preporučamo ronjenje na izlazu iz Paške uvale jer je na tom mjestu strujanje mora jače, a nema zaklona u slučaju dolaska nevremena (nevere). Dno Paške uvale je u najvećem svojom dijelu pjeskovito,
a na svojem središnjem dijelu ima nekoliko kamenih usjeka koje ribari nazivaju poštama, odnosno mjestima na kojima se lovi riba. Razgledavanje dna uz samu obalu osobit je doživljaj svakome tko se bavi ronjenjem, jer je podmorski krajolik vrlo zanimljiv. U podmorju se nalaze brojna udubljenja, rupe, pa i male spilje interesantne ljubiteljima podvodne fotografije. U Pagu tijekom ljeta djeluje nekoliko ronilačkih klubova koji imaju škole ronjenja. Naime, ronjenje, ma koliko u Paškoj uvali bilo sigurno, uvijek može biti opasno za onoga tko je neiskusan ili ne poznaje osnovne principe spuštanja na dubinu. Na zapadnom dijelu Paške uvale ronilac može pronaći velik broj raznovrsnih školjaka, primjerice, velik je broj lostura, no njih je zabranjeno vaditi. To su školjke bisernice koje mogu narasti i do metra visine. Roniocima je zanimljivo i podmorje Caske, jer se na pojedinim dijelovima, u mulju, mogu uočiti poneki detalji potonulog grada. Iskusnijim roniocima, preporučujemo ronjenje u uvali Slana, jer je podmorje vrlo atraktivno, zanimljivo i ispunjeno neobičnostima, slikovitim stijenama, obraslima visokom travom, malim spiljama i jednom većom i vrlo lijepom spiljom u koju bez iskusnog ronioca - vodiča ne ulazite. U Paškoj uvali nije dozvoljen ribolov podvodnom puškom ukoliko se roni s bocama. Inače, svatko tko se želi baviti ronjenjem dužan je pribaviti odgovarajuću dozvolu koju izdaje Lučka ispostava u Pagu.

Ronilačke lokacije Otoka Paga

Pag, Bela punta-zid

Ravni plato površine oko 200 m (kapa) na dubini desetak metara.
Na sjevernoj strani ima obli zid koji ide vertikalno do 45m...

Pag, Figurica-zid

Počinje na dubini 5 m i ide vertikalno do 55 m.
Dužina zida je nekoliko stotina metara...

Pag, Lisičja jama-špilja

Ulaz na dubini 10 m, sirina otvora 5 m.
U spilju se ulazi horizontalnim hodnikom duzine oko 30 m, a sirine oko 5m. Sama spilja ima oko 20 m u promjeru. U spilji ima zraka i izlazi se na povrsinu vode promjera oko 6 m. Visina od povrsine do svoda je 1-2 m. U dnu spilje je sprud i izvor slatke vode. U spilju moze uci 10 i vise ronilaca...

Pag, Maskalic-sika

Sjeveroistočna strana otočića je vrh vertikalnog zida koji seže do dubine od 45 m, u dužini 500 - 600 m. Podmorje je bogato florom i faunom. Na zidovima se mogu naći crvene gorgonije, jastozi, škrpine, zubaci, dubinski jezevi...

Pag, Maun

Maun je otok, dug svega 9 kilometara, a od Paga ga dijeli Maunski kanal. Još u davnini bio je nastanjen, a slavu je stekao darovnicom iz 11. stoljeća, u kojoj se po prvi puta Jadran naziva "našim morem" Ronjenje je moguće oko cijelog otoka. Iako je vanjska strana ljepša. Za sidrenje je najsigurnija unutarnja, plića strana, gdje dubina ne prelazi desetak metara, no u slučaju bure potrebito je sidriti s vanjske strane otoka. Ako slijedite teren prema vanjskoj strani stići ćete do zida koji se sa 15 metara, spušta do dubine od 40 metara. Na gornjem platou plivaju jata sitnije plave ribe, picevi, fratri, crneji, a u algama i travi na dnu sakrivaju se salpe, glavoči, babuške, knezovi. Nakon platoa zid stepenasto pada prema dubini. Prepun je udubina, pukotina, škrapa, te polušpilja prepunih morskog života kao što su žarnjaci žutih koralja, crvene gorgonije, tamno crvene mješičnice, sivo-plave spužve. Tu i tamo vidi se poneka škarpina, ili iz neke rupe vire ticala jastoga. Dublji dio zida potpuno je obrastao gorgonijama. Na dnu ispod zida nalazi se pijesak, koji blago pada prema još većoj dubini. Dubina ovog lokaliteta je od 3-40 metara, te je ovaj lokalitet pogodan za početne i napredne kategorije ronilaca...

Pag, Sestakovci-otočići

Skupina otočića koja predstavlja vrhove podvodnih
zidova čija sjevernoistočna strana (prema kanalu) se ruši do dubine od 50...

Pag, Sv.Kristofor-sika

Sa dubine od 60m uzdiže se stožasta stijena sa vrhom na dubini od 6m. Stijena ima jednu stranu vertikalnu sa dubokim špiljama...

Pag-uvala Varsan
olupina-parni brod EUTERPE

Pripadao je Austrougarskom Lloydu. Sagrađen je 1907 godine. Brodograditelj je bio J.L.Thompson & Sunderland...
Dužina broda: 96,1 metara
Širina broda : 11,6 metara
Imao je nosivost 2302 BRT
Čelično dno, propeler na zavrtanj, maximalna brzina 14 čvorova...
U noći 11.07.1918 godine, talijanska podmornica F-16 torpedirala je i potopila brod. EUTERPE je prije prvog svjetskog rata bio veliki, prekrasan, putnički brod, mnogi kažu i najljepši koji je plovio u to doba Jadranom, plovio je na nekoliko ekspresnih linija prema Bliskom Istoku i Sredozemlju, te su na njemu plovili isključivo hrvatski pomorci... Pred sam početak prvog svjetskog rata brod je stavljen u raspremu, no mirovao je do 1918, kada su ga vojne vlasti izvukle iz raspreme (rat je bio pri kraju). 1918 Euterpe je ponovo zaplovio Jadranom, no ovog puta ne kao putnički, nego kao vojni transportni brod za prijevoz materijala i vojnih postrojbi... Toga dana Euterpe je plovio bez uobičajene pratnje ratnih brodova, jer ih je u to vrijeme bilo malo (kraj rata). Na brodu se nalazilo preko 1000 ljudi uglavnom vojnika. Na Euterpe su ispaljena dva torpeda, no samo jedan je pogodio cilj što je bilo i više nego dovoljno, brod je počeo tonuti, te je završio na dnu - otprilike 85 metara...
Prema službenim podacima iz tog doba na potopljenom brodu smrt je pronašlo preko 500 ljudi, no ti podaci nisu bili najtočniji, jer se pri kraju rata i nije vodila uzorita statistika o broju stradalih...
Mnogi su dezertirali, a neki su slučajno stavljeni u pogrešne postrojbe. Oni koji su spašeni mogu zahvaliti za svoj život velikoj požrtvovnosti hrvatskim pomorcima koji su bili posada broda i ribarima s otoka Paga. Najviše poginulih je bilo u utrobi broda u skladištima, kabinama, hodnicima...
Na brodu se nalazio i preživio havariju kao vojnik Stjepan Nakić... Olupina se nalazi na muljevitom dnu, vrh jarbola je na dubini od 69 metara, dok je kobilica dobrim dijelom utonula u mulj i na dubini je od 85 metara... Ova lokacija je nažalost na prevelikoj dubini za rekreativna/amaterska ronjenja, lokacija je pogodna za profesionalne ronioce koji rone na plinskim mješavinama (Trimix, Heliox.....i sl.)...

Pag, olupina torpedni brod TA-20, ex. AUDACE

Tehnički podaci
Godina proizvodnje: 1913
Zemlja proizvodnje: Yarrow, Glasgow
Tip: ---
Kompanija: Kriegsmarine
Dužina broda: 87.2 metra
Širina broda: 8.4 metra
Motori: 22000 KS
Dubina: Olupina se nalazi na dubini od 80 metara...
Potopljen u noći 01.11.1944...

Pag, olupina HMS ALDENHAM

Tehnički podaci
Godina proizvodnje: 1942.
Zemlja proizvodnje: Cammel Lairdds, Liverpool, Royal Navy
Tip: torpedni brod klase HUNT
Kompanija: ---
Dužina broda: 85 metara
Širina broda: 9.4 metra
Motori: 2 elise, dve turbine 19900 KS
Posada: 170 osoba
Dubina: Olupina se nalazi na dubini od 85 metara...
Potonuo 12.12.1944, naletio na minu...

Pag, olupina ALBANIA

Tehnički podaci
Godina proizvodnje: 1910.
Zemlja proizvodnje: STT-Trst
Tip: ---
Kompanija: Lloyd Austria
Dužina broda: 66 metra
Širina broda: 10.1 metar
Motori: 1 elisa, 1350 KS
Posada: 28 osoba
Dubina: Olupina se nalazi na dubini od 72metra...
Potonuo 04.06.1916 oko 05:50 sati, 6 NM sjeverno od Novalje...

Pag, olupina corveta UJ 202 i UJ 208

UJ 202-ex. MELPOMENA
UJ 208-ex. SPINGARDA
Tehnički podaci
Godina proizvodnje: 24.04.1944.
Zemlja proizvodnje: UJ 202-C.R.D.A Monfalcone / UJ 208-Breda-Marghera
Tip: Korvete klase Gabbiano
Kompanija: ---
Dužina broda: 64.4 metra
Širina broda: 8,7 metara
Motori: 2 diesel, 2 električna-tiha, 2 elise, 3 x 3500 KS
Dubina: Olupina se nalazi na dubini od 80 metara...
Potopljeni su 10.09. i 11.09.1943...

Zone zabranjene za ronjenje:

- luke, sidrišta i područja gustog prometa
- vojni objekti i brodovi
- strogi i posebni rezervati mora, parkovi prirode i svi zaštićeni dijelovi mora i podmorja
- nacionalni parkovi Brijuni i Krka
- Otoci Palagruža i Jabuka

Hitne intervencije:

Služba za spašavanje i traganje na moru: 9155(DAN), VHF kanali 16,10,74

Barokomora Pula:
tel/fax:++385 (0)52 217 877,24 572,

Barokomora Pula:
mob.098/255 945, 098/219 225

Barokomora Split:
IPM HRM tel.++385 (0) 21 354 511

Barokomora Split:
tel/fax:++385(0)21 361 355,343 980